Austroslavizam

Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji. Austroslavističku ideju, kao protutežu panslavizmu je prvi izložio Karel Havlíček Borovský 1846. god., da bi ubrzo potom češki političar František Palacký razvio austroslavizam kao koherentan politički program.

Austroslavizam su djelomično podržali i drugi slavenski narodi u Austrijskom Carstvu. Jedan od prijedloga teritorijalnog preustroja Austro-Ugarske bio je i onaj Aurela Popovicia, koji je predlagao federalizaciju države pod nazivom Ujedinjene Države Velike Austrije.

Habsburška Monarhija je nakon Proljeća naroda 1848. – 1849. odlučila krenuti drugim putem u rješavanju nacionalnog pitanja, te je uveden kruti Bachov apsolutizam, s pokušajem germanizacije i svođenja etničkih identiteta na pojavu bez političkog značaja: kada se taj pokušaj izlaska na kraj s nacionalizmom toga doba pokazao neuspješnim, pristupilo se dogovoru s najsnažnijim od njih, te je došlo do sklapanja Austro-ugarske nagodbe 1867. god. - koja će doista zadovoljiti Mađare, ali će ostaviti nezadovoljnim druge narode u Monarhiji.